GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE
Građanski odgoj i obrazovanje omogućava mladima da postanu odgovorni i aktivni članovi društva, sposobni djelovati za opće dobro te donositi informirane i promišljene odluke. Građanski odgoj i obrazovanje podrazumijeva usvajanje vrijednosti, stavova i znanja, ali i vještina i sposobnosti kako ta znanja iskoristiti u svakodnevnim situacijama.
Građanski odgoj i obrazovanje u svom sveobuhvatnom shvaćanju obuhvaća dimenzije:
DRUŠTVENA kroz koju se razvijaju socijalne i komunikacijske vještine važne za ophođenje s drugim ljudima te vještine nenasilnog rješavanja sukoba.
LJUDSKO – PRAVNA kroz koju se uči o pravima i odgovornostima te kako zaštiti svoja i tuđa prava
POLITIČKA kroz koju se uči o tome kako se u društvu donose odluke, zakoni i drugi propisi, tko se uključuje u taj proces i na koji način, što možemo učiniti da bismo sudjelovali u tim procesima, te kako je ustrojena državna uprava, a kako lokalna i županijska samouprava.
KULTURALNA kroz koju se upoznaje vlastita kultura, prepoznaju doprinosi različitih kulturnih utjecaja na zajednicu te upoznaju druge kulture i razvija međusobno poštovanje.
GOSPODARSKA ili EKONOMSKA potiče na promišljanje o radu, upravljanju financijama i svemu onom vezanom uz ekonomiju i novac.
EKOLOŠKA nas usmjerava na važnost održivog razvoja i čuvanje prirodnih bogatstva.
Građanski odgoj i obrazovanje u svom sveobuhvatnom shvaćanju obuhvaća dimenzije:
DRUŠTVENA kroz koju se razvijaju socijalne i komunikacijske vještine važne za ophođenje s drugim ljudima te vještine nenasilnog rješavanja sukoba.
LJUDSKO – PRAVNA kroz koju se uči o pravima i odgovornostima te kako zaštiti svoja i tuđa prava
POLITIČKA kroz koju se uči o tome kako se u društvu donose odluke, zakoni i drugi propisi, tko se uključuje u taj proces i na koji način, što možemo učiniti da bismo sudjelovali u tim procesima, te kako je ustrojena državna uprava, a kako lokalna i županijska samouprava.
KULTURALNA kroz koju se upoznaje vlastita kultura, prepoznaju doprinosi različitih kulturnih utjecaja na zajednicu te upoznaju druge kulture i razvija međusobno poštovanje.
GOSPODARSKA ili EKONOMSKA potiče na promišljanje o radu, upravljanju financijama i svemu onom vezanom uz ekonomiju i novac.
EKOLOŠKA nas usmjerava na važnost održivog razvoja i čuvanje prirodnih bogatstva.
Potičući inicijativu da muzej nudi izvrsne potencijale za izvanškolsko učenje, već duži niz godina u Osnovnoj školi Đure Prejca Desinić djeluje izvannastavna aktivnost koja u zajedničkom radu učitelja i muzejskih djelatnika iz Dvora Veliki Tabor radi na projektima osvješćivanja mogućnosti korištenja i očuvanja kulturne baštine kao poticaja u kreativnom izražavanu učenika te razvoju učeničkih građanskih potencijala. Voditeljica GOO skupne je učiteljica Božica Mandić. Do sada smo ostvarili tri velika projekta: ZAGORSKA RUŽA TRADICIJSKE DJEČJE IGRAČKE ŠKOLA ZA ŽIVOT, KAJ JE TO? |
ŠKOLA ZA ŽIVOT, KAJ JE TO?
PROJEKT GRAĐANIN Škola za život, kaj je to? nastao je u sklopu građanskog odgoja i obrazovanja koji se provodi kao izvanastavna aktivnost u školi. Uz učenike sedmog razreda koji su nositelji projekta, sudjelovali su i učenici PŠ Vinagora. Njihove su mentorice Božica Mandić, Gordana Bartol i Anita Matuša Popović.
Sa ciljem određivanja očekivanja učenika od Škole za život te učinkovitosti učenja na ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva, provedeno je istraživanje s učenicima viših razreda naše škole. Rezultati pokazuju kako su učenici imali visoka očekivanja koja se nisu ostvarila. Tražili smo uzroke u sustavu, ali i osobnom udjelu sudjelovanja u provođenju reforme. Rezultati istraživanja pomoći će boljem osmišljavanju kurikuluma škole, promicanju razvoja učeničkih kompetencija i životnih vještina kako bi njihovi potencijali uključili potrebu za znanjem, istraživanjem, izražavanjem kreativnosti, željom za sudjelovanjem i doprinosom napretku društva. |
2. KORAK - ISTRAŽIVANJE PROBLEMA Kad smo odabrali problem, trebalo je prikupljati detaljne podatke. Proveli smo raspravu o izvorima podataka koji nam stoje na raspolaganju: od javne politike i dužnosnika, ustava, zakona, odredaba, pravilnika do literature koja nam je dostupna. Obzirom na opseg problema, podijelili smo se u skupine. Proučavali smo ustavne i druge zakonske akte koji se bave našim problemom, zatim dokumentaciju kurikularne reforme Škola za život, proveli smo intervjue s osobama zaduženim za državnu, županijsku i lokalnu politiku koja se bavi obrazovanjem, organizirali smo pedagoške radionice tijekom kojih smo aktualizirali probleme i tražili rješenja kako dalje, iščitavali smo literaturu. 3. KORAK - OBLIKOVANJE MOGUĆIH RJEŠENJA 1. SKUPINA - neka učitelji pišu sažetke gradiva (diskusija s predmetnim učiteljima) 2. SKUPINA - radionice vježbanja životnih vještina (edukacijski rehabilitator Danijela Antolić) 3. SKUPINA - učiti kako učiti - metode (razrednici) 4. SKUPINA - radionice s učiteljima izvan nastave (Gordana Bartol, Anita Padovan, Anita Matuša Popović, Božica Mandić) MUZEJSKO-EDUKATIVNE RADIONICE: Kristina Pavlović, Dvor Veliki Tabor |
1. KORAK Razgovarali smo na našim sastancima građanskog odgoja o tome što nas muči, koji su to faktori koji nas odbijaju od učenja, demotiviraju, kvare nam istinski doživljaj učenja kao radosti otkrivanja svijeta i spoznavanja sebe. Podijelili smo se u skupine želeći što više saznati o problemima u svojoj školskoj sredini. Organizirali smo diskusije na satovima razrednog odjela i građanskog odgoja, izlagali smo i obrazlagali svoje prijedloge. Iskristalizirao se problem negativnog učeničkog stava prema školi i učenju. Činio nam se da je to izazovan problem, ali, vjerovali smo da možemo pronaći adekvatna rješenja. |
|
4. KORAK - ODABIR NAJBOLJEG RJEŠENJA Raspravljajući i sagledavajući rješenja svake od četiri grupe, zaključili smo da je najbolje rješenje organizirati radionice izvan nastave u kojima bismo povezivali sadržaje i teme iz različitih predmeta, a učitelji bi nas poučavali novim metodama učenja i primjeni stečenih vještina. Obzirom da većina, nas učenika, sudjeluje u izvanškolskim projektima u partnerskoj suradnji s Dvorom Veliki Tabor, predložili smo da osmislimo niz aktivnosti koje bi povezivale sadržaje različitih predmeta, a mi bismo mogli iskustveno učiti. Upravo smo bili pozvani na sudjelovanje u 24. edukativno-muzejskoj radionici koju organiziraju muzeji Hrvatskog zagorja, a tema je bila hrana. Dok smo proučavali literaturu, shvatili smo da samo znanje nije dovoljno kako bi čovjek bio sretan i uspješan u životu. Uvidjeli smo kako čovjek mora razumjeti sebe, kako mora imati razvijene vještine u odnosu s drugima, kako mora tražiti rješenja za svoje probleme, kako se treba hraniti i duhovnom hranom. U svemu tome, pronašli smo uzor u Veroniki Desinićkoj. Ženi, o kojoj smo već često radili projekte, ženi koja je svojom ulogom ostavila dubok pečat na dio povijesti i čija je uloga aktualna i danas. |
5., 6. i 7. KORAK - PLAN AKCIJE I PREDSTAVLJANJE PROJEKTA
Kako smo sagledali i pozitivne i negativne aspekte (gledište, stajalište) našeg rješenja problema, u želji da aktivno učimo, dogovorili smo plan akcije. Prema scenariju koji smo zamislili, učenici su radili u projektnim timovima. Tijekom organiziranih edukativno-muzejskih radionica u suradnji s muzejskom pedagoginjom i preparatoricom u Dvoru Veliki Tabor saznali smo da se u labirintu čovjek ne gubi već pronalazi sebe. On je jedan od drevnih univerzalnih simbola puta traženja sebe ka središtu koji nalazimo u svim većim drevnim civilizacijama. Labirint je struktura koja ima jedan ulaz, koji je ujedno i izlaz te stazu koja vijuga ili više puta sreće na putu do cilja, središta. Obogaćeni dosadašnjim saznanjima o životu i nesretnoj ljubavi Veronike Desinićke (projekt Zagorska ruža), POČELI smo graditi labirint ljubavi i stvaralaštva koji nas podsjeća na nesretnu ljubav između Veronike Desinićke i grofa Fridrika Celjskog.
|
Na temelju matematičkog znanja izračunavanja postotnog računa, izrađivali smo moguće troškovnike za nabavku potrebnog materijala kako bismo u stvarnosti izgradili labirint. Prikupljene podatke prikazivali smo grafičkim dijagramima i odlučivali se za rješenja. Proučavali smo povijesne i duhovne aspekte labirinta na satovima povijesti i vjeronauka te uvidjeli da su hodočasnički putovi aktualni i danas, a labirint je služio onim vjernicima u crkvama koji nisu mogli na dalek put. Slušali smo gregorijanske korale i srednjovjekovnu glazbu te ih povezali s brojevima u matematici. Tako smo uvidjeli povezanost glazbe i matematike. Izračunavali smo površinu kružnog labirinta, njegove konstrukcije. Dio učenika izrađivao je labirinte uz pomoć digitalnih alata koje smo isprobali u informatičkoj učionici. Pomoću digitalnih alata učili smo kako i gdje samostalno pronaći potrebnu informaciju (primjerice, pretraživati i uspoređivati informacije o temi koju istražujemo), rješavali smo probleme, koristili smo se alatima i aplikacijama za različite izračune,kreativno smo se izražavali (primjerice, snimili smo kratki film). |
Drugi skupina učenika je na satovima likovne kulture izrađivala labirinte u glini, papir plastici, nastale su razne vrste predmeta koji mogu služiti kao nakit te smo od njih učinili uporabne predmete koji bi mogli postati dio proizvodnog asortimana u našoj školskoj zadruzi. Organizirali smo i osmislili upitnike za intervjue sa stručnjacima koji su nam pomagali u boljem razumijevanju problema: županijski i državni službenici te gospodin Kezele koji je u Hrvatskoj najveći priznati stručnjak za labirinte. Na satovima hrvatskog jezika osmišljavali smo pitanja za anketne upitnike i intervjue te sređivali dobivene podatke radom na tekstu i načinima njihova prezentiranja: grafički prikazi, eseji, reportaža, plakati, pisanje ulaznih stihova za otvaranje labirinta. Na Međunarodni dan muzeja svečano smo otvorili labirint i prošli kroz njega, radosni zbog uspjeha i svjesni puta koji smo prešli. Tada smo organizirali javno događanje u Dvoru Veliki Tabor kada smo predstavili projekt Velikotaborski labirint našim učiteljima, roditeljima, gradskim te županijskim dužnosnicima odgovornim za obrazovanje u Krapinsko-zagorskoj županiji. |
|
Što ovakav pristup učenju znači za nas? Radeći na projektu građanin, uvidjeli smo da uz usmjerenost na znanje, važno je i argumentirati stavove, raspravljati, propitkivati, procjenjivati, planirati i organizirati vrijeme, rješavati konkretne probleme, kritički razmišljati, ali i trezveno odvagati potencijalne poteškoće te preuzeti odgovornost za svoje učenje. Svjesni smo da se promjene se ne događaju odmah, nego je potrebno razdoblje prilagodbe – i učenicima i učiteljima. No, pokazalo se da valja prihvatiti izazove i biti strpljiv sa sobom i drugima. |
NASTAJANJE PORTFOLIJA